Nadolazeći uskrsni blagdani temelje se na kršćanskoj tradiciji. Skandinavci najčešće proljetne blagdane provode aktivno u planinama ili odmaraju. S produljenjem dana stanovnici Skandinavije bježe u prirodu i uživaju u prvim zrakama sunca. No, neki i dalje njeguju običaje i tradiciju svoje zemlje. Inspirirajte se njihovim običajima i probajte danska “prljava jaja” ili norveške uskrsne kolače påskekake.
Ukrasi: U znaku boje sunca
Tradicionalni uskrsni ukrasi u nordijskim zemljama izraženi su u nijansama žute. Ona simbolizira sunce koje je tijekom dugih i hladnih dana svima nedostajalo. Žuti pilići krase prozorske klupčice, blagovaonske stolove i terase. Keramičke vaze ispunjene su svježim narcisima, krokusima i tulipanima. Proljetna priroda postupno ulazi u svaki dom. Naravno, neizostavna su i obojana jaja, grančice breze te mali zečići i janjci.
Uskrsni ukrasi u skandinavskom stilu su razigrani i šareni. Odaberite zemljane tonove u kombinaciji sa žutom i zelenom. Obojena jaja stavite u košare od prirodnih materijala. Visećim ukrasnim jajima ukrasite vrbove grančice u interijeru, ali i u vrtu.
Jela: Laskiaispulla, mämmi i još mnogo toga
Hrana je neodvojiv dio proljetnih blagdana. Uskrsu prethodi 40-dnevni post koji započinje Pepelnicom, a završava Velikim petkom. Današnji post može se shvatiti kao čišćenje tijela ili ograničavanje određenih namirnica. Slavlja koja slijede ne mogu proći bez tradicionalnih jela. Uresite blagdanski stol i poslužite omiljena jela na drvenim pladnjevima i snježnobijelim tanjurima koje Skandinavci obožavaju.
U svim skandinavskim zemljama jaja su omiljena. Njihova potrošnja tijekom uskrsnih dana znatno raste. Omiljena su na razne načine – meko kuhana, kao omlet, tvrdo kuhana, na oko ili u obliku čokolade.
Skandinavci, posebno Finci, ne mogu bez laskiaispulla, koji izgledom podsjeća na našu princes krafnu. Laskiaispulla su mala peciva punjena šlagom i slojem džema ili pekmeza. Površina je obilno posuta šećerom. Na norveškim stolovima ne smiju nedostajati kolači påskekake, koji se ukrašavaju marcipanom.
Svoje mjesto na skandinavskom uskrsnom stolu ima i uskrsno pivo, najčešće tamno i začinjeno. Dio slavlja čine i različite vrste rakija – klasične, s okusom čilija ili sladića.
Danci poslužuju slane tartlete punjene piletinom i šparogama ili prljava jaja odnosno skidne æg, koja se poslužuju s raženim kruhom.
Skidne æg – tzv. prljava jaja
Sastojci:
- 4 – 6 jaja
- 2 žlice maslaca
- 3 žlice glatkog brašna
- 5 dl mlijeka
- 1 žličica gorušičinog praha
- 2 – 3 žlice krupnozrnate gorušice
- Sol i papar
- Slanina za ukrašavanje
Priprema:
- Najprije u loncu skuhajte sva jaja. Kuhajte otprilike 5 minuta.
- Na tavi rastopite maslac, dodajte brašno i gorušičin prah. Miješajte dok ne dobijete gustu smjesu.
- Zatim postupno ulijevajte mlijeko i pustite da dobro prokuha (mora zakuhati da se brašno rastopi).
- U međuvremenu narežite slaninu na kockice i prepržite je na tavi.
- U umak dodajte gorušicu. Dobivenu smjesu kuhajte još 5 minuta uz stalno miješanje.
- Začinite solju i paprom.
- Servirajte prepolovljena jaja s umakom, raženim kruhom i potočarkom.
- Na kraju sve pospite preprženom slaninom.
Običaji: Uskrsne detektivke i mali koledari
Påskekrim su tipične norveške uskrsne kriminalističke priče. Napeti krimići preplavljuju knjižare, kioske i norveške TV postaje tijekom uskrsnih praznika. Televizije emitiraju detektivske emisije koje Norvežani obožavaju. Toliko su zavoljeli tu tradiciju da se kratke zagonetke i priče čak tiskaju na pakiranjima mlijeka. Tijekom doručka zajedno rješavaju misterije i zabavljaju se.
Lov na vještice tipičan je za švedsku povijest. Tijekom Uskrsa se djeca oblače u kostime vještica. Lica boje crveno, a na glavi nose marame. U kostimima obilaze kuće, traže slatkiše i zauzvrat dobivaju sitne poklone u obliku slatkiša.
 |
Tražite inspiraciju i ideje? |